Upute za autore

U skladu s dolje navedenim uputama radovi se šalju u elektroničkom obliku na e-poštu časopisa: zivotiskola@gmail.com. U istoj e-pošti obvezno je priložiti sljedeće zasebne privitke:

  1. Naslovna stranica (MS Word format)
  2. Tekst članka (MS Word format)
  3. Autorski obrazac (vlastoručno potpisan i skeniran, u pdf ili jpeg formatu).

 

Ukoliko autor/i imaju dodatne priloge koje žele priložiti uz rad (npr. baze podataka, dozvole etičkog povjerenstva, odobrenja za provođenje projekta iz kojeg je rad proizišao i dr.), također ih prilažu u istoj e-pošti kao zaseban prilog.  

 

Znanstveni i stručni radovi

Znanstveni radovi ne bi trebali prelaziti više od 7 000 riječi, a stručni radovi više od 5 000 riječi (uključujući sažetke, bilješke, popis literature, tablice, slike i privitke).

 

Svi prilozi trebaju biti u MS Word .doc ili doc(x) formatu i dostavljeni anonimno. Iz dokumenta MS Word potrebno je ukloniti identifikaciju autora (pod File>Properties).

 

Rukopis treba sadržavati sljedeće dijelove prema zadanom redoslijedu: naslovna stranica, naslov, sažetak i ključne riječi na jeziku članka, tekst rada, zahvalu (ako je potrebno), popis literature, naslov, sažetak i ključne riječi na drugom jeziku (hrvatskom i/ili engleskom), izjavu o prihvaćanju etičkih standarda časopisa te privitke (ako ih ima). Stranice rukopisa obrojčati.

 

 

Naslovna stranica rada

 

Naslovna stranica rada sadrži radni (kratak) naslov rada, puni naslov rada, ime(na) i prezime(na) autora, naziv ustanove u kojoj su autori zaposleni, bilješke o autorima uključujući ime, prezime i e-poštu autora za prepisku, sažetak i ključne riječi.

 

Radni (kratak) naslov

Radni naslov skraćena je inačica punog naslova rada. Piše se u zaglavlju naslovne stranice i u zaglavlju teksta članka. Duljine je do osam riječi (do 50 znakova uključujući i praznine), rukopisa Times New Roman, veličine fonta 12, velikim tiskanim slovima.   

 

Puni naslov rada

Puni naslov rada (centrirano poravnanje, prored 1.5) piše se na sredini naslovne stranice (Times New Roman, veličine fonta 12, malim tiskanim slovima, podebljano). Naslov rada treba sažeto prikazivati glavnu temu rada, treba biti precizan i informativan. Prema APA standardima duljina punog naslova rada ne bi trebala biti više od 15 riječi.

 

Autorstvo

Ispod naslova (jedan red razmaka, cntrirano poravnanje, prored jednostruki) pišu se redom imena i prezimena svih autora (Times New Roman, veličine fonta 12, malim tiskanim slovima), prema značaju za objavu rada (a ne abecednim redom), a ispod svakog imena autora piše se naziv ustanove u kojoj je autor zaposlen. Ukoliko su oba autora iz iste ustanova, imena i prezimena pišu se u istom redu, a zatim naziv zajedničke ustanove.

 

Primjer (različita ustanova):

Ksenija Romstein

Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku

 

Gordana Kuterovac Jagodić

Filozofski Fakultet Sveučilišta u Zagrebu

 

Primjer (ista ustanova):

Tena Velki i Ksenija Romstein

Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku

 

 

Bilješka o autoru/autorima

Bilješka o autoru piše se na dnu naslovne stranice. Sadrži sljedeće dijelove:

  1. Naslov (Bilješka o autoru/autorima), centrirano, Times New Roman, veličine fonta 12, malim tiskanim slovima, podebljano, prored 1.5.
  2. ORCID ID (lijevo poravnanje, Times New Roman, veličine fonta 12, malim tiskanim slovima)
  3. Odjel/odsjek/katedra/ustrojbena jedinica radnog mjesta autora (lijevo poravnanje, Times New Roman, veličine fonta 12, malim tiskanim slovima)
  4. Podatci o financiranju (ako postoje) i prema potrebi zahvala (lijevo poravnanje, Times New Roman, veličine fonta 12, malim tiskanim slovima)
  5. Ukoliko se dio rezultata ili isti uzorak iz rada prezentirao na nekom skupu ili je djelomično korišten u drugom radu, jasno to navesti.
  6. Kontakt informacije autora odgovornog za prepisku koja se odnosi na proceduru recenziranja i objavu rada (adresa ustanove zaposlenja i e-pošta) (lijevo poravnanje, Times New Roman, veličine fonta 12, malim tiskanim slovima).

 

Primjer:

Bilješka o autorima

Tena Velki ID: https://orcid.org/0000-0002-9529-8959

Ksenija Romstein ID: https://orcid.org/0000-0001-6540-0273

Tena Velki radi na Odsjeku za društvene znanosti kao izvanredna profesorica psihologije.

Ksenija Romstein radi na Odsjeku za cjeloživotno obrazovanje kao docentica edukacijske rehabilitacije.

Ovaj je rad dio znanstvenog projekta „Kauzalna indukcija u kontekstu makroparadigme razvojne psihopatologije i teškoća u razvoju II: validacija mjernih instrumenata za izradu razvojnih profila djece predškolske dobi (KAZIND2-2023)“ financiranog od strane Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.

Preliminarni rezultati iz ovog rada prikazani su u sklopu međunarodnog znanstvenog skupa „Dani psihologije u Zadru“, u lipnju 2020. godine pod naslovom Roditeljska procjena odstupajućih ponašanja predškolaca (Velki, T. i Romstein, K).

Kontakt osoba: Tena Velki, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Cara Hadrijana 10, 31000 Osijek; e-pošta: tvelki@foozos.hr

 

 

Sažetak i ključne riječi

Sažetak i ključne riječi dio su naslovne stranice. Počinju se pisati na novoj stranici u sklopu naslovne stranice.

Svi znanstveni i stručni članci trebaju imati sažetak i ključne riječi na hrvatskom i engleskom jeziku. Rukopisi na hrvatskom jeziku trebaju u sklopu naslovne stranice imati sažetak i ključne riječi na hrvatskom jeziku, a na kraju rada naslov, sažetak i ključne riječi na engleskom jeziku. Rukopisi na engleskom jeziku trebaju u sklopu naslovne stranice imati sažetak na engleskom jeziku, a na kraju rada naslov, sažetak i ključne riječi na hrvatskom jeziku.

Na sredini (centrirano, Times New Roman, veličine fonta 12, malim tiskanim slovima, podebljano, prored 1.5) piše se naslov „Sažetak“. Ispod njega piše se tekst sažetka (Times New Roman, veličine fonta 12, malim tiskanim slovima, lijevo poravnanje, prored 1.5).

Svaki sažetak treba sadržavati od 200 do 300 riječi u kojem se ukratko navode ciljevi, hipoteze, metodologija i rezultati istraživanja. Sažetak se piše u trećem licu, ne citiraju se drugi autori (izuzev navođenja autora korištenih instrumenata ukoliko je potrebno). Nakon sažetka u novom retku (uvučeno, koso, Times New Roman, veličine fonta 12, malim tiskanim slovima) treba navesti do pet ključnih riječi odvojenih zarezom (Times New Roman, veličine fonta 12, malim tiskanim slovima).

 

Primjer:

 

Sažetak

 

Upitnik dobi i razvojnih razina, 3. izdanje (ASQ-3, Squires i sur., 2009) jedan je od najčešće korištenih mjerenih instrumenta za rani probir djece koja pokazuju razvojna odstupanja. U praksi ga upotrebljavaju odgojni i zdravstveni djelatnici. Cilj je istraživanja provesti validaciju i standardizaciju hrvatske verzije ASQ-3. U istraživanju je sudjelovalo 368 roditelja koji su procjenjivali djecu u dobi od tri do pet godina. Roditelji su popunili hrvatsku verziju upitnika ASQ-3. Provjerena je sadržajna i konstruktna valjanost kao i unutarnja pouzdanost. Utvrđene su norme na hrvatskom uzorku djece te je uspoređena prevalencija razvojnih odstupanja pri primjeni hrvatskih normi u odnosu na originalne američke norme. Sadržajna valjanost potvrđena je suglasnošću triju nezavisnih stručnjaka (psihologa, pedijatra i specijalista rane intervencije) te je faktorskom analizom utvrđena umjerena konstruktna valjanost. Unutarnja pouzdanost uglavnom je bila niska do umjerena, a posebice niska pokazala se za skalu komunikacije i osobno-društveno područje. Norme su izračunate na temelju odstupanja ispod jedne standardne devijacije (blaži kriterij, suspektno razvojno kašnjenje), odnosno ispod dvije standardne devijacije (stroži kriterij, kritično razvojno kašnjenje). Rezultati pokazuju kako roditelji procjenjuju podjednak broj djece koja pokazuju razvojna kašnjenja (suspektne i kritične za razvojno kašnjenje) neovisno primjenjujemo li hrvatske ili originalne američke norme. Manja odstupanja pri korištenju različitih normi pronađena su samo na skali komunikacije gdje je utvrđen veći broj djece koja pokazuju razvojno kašnjenje (za obje skupine, suspektne i kritične za razvojno kašnjenje) kada se koristimo hrvatskim normama u odnosu na američke. Iz navedenog možemo zaključiti kako se hrvatska verzija ASQ-3 pokazala obećavajuća kao test probira iako su potrebne manje adaptacije kao i provjera ekološke i kriterijske valjanosti.

 

Ključne riječi: norme, procjene roditelja, razvojna odstupanja, test probira, validacija

 

Detaljnije upute o pisanju naslovne stranice prema APA 7 standardima nalaze se na sljedećoj poveznici:

https://owl.purdue.edu/owl/research_and_citation/apa_style/apa_formatting_and_style_guide/general_format.html

 

 

 

Opće upute za tekst članka

 

Cjelokupni se tekst piše proredom 1.5. Svi dijelovi teksta pišu se slovima Times New Roman, veličina 12, lijevo poravnanje. Članak sadrži sljedeće glavne dijelove:

  1. uvod u problematiku rada (koji se može sastojati od više paragrafa i podnaslova) gdje se daje kratak teorijski pregled istraživane problematike, pregled istraživanja u navedenom području te posljednji paragraf u kojem autori povezuju i pojašnjavaju predloženo istraživanje s dosadašnjim postignućima u navedenom području
  2. metodu u kojoj autori jasno navode ciljeve istraživanja, istraživačka pitanja i hipoteze, opis sudionika, korištenih mjernih instrumenata kao i sam postupak provedbe istraživanja
  3. rezultate istraživanja, odnosno analizu podataka u skladu s postavljenim hipotezama
  4. raspravu koja se sastoji od tumačenja dobivenih rezultata i povezivanja s prijašnjim istraživanjima, paragrafa o potencijalnim metodološkim i drugim nedostatcima te paragrafa o praktičnim implikacijama na koje upućuju rezultati istraživanja i eventualnim preporukama za praksu
  5. zaključak u kojem se u nekoliko rečenica odgovara na postavljeni cilj i donosi se zaključak o glavnim dobivenim rezultatima istraživanja.

 

U zaglavlju teksta rada piše se radni (kratki) naslov prema uputama (isti kao na naslovnoj stranici), a pored naslova u desnom uglu obrojčavaju se stranice.

 

Naslov (puni naslov) rada piše se veličinom slova 14, malim tiskanim slovima Times New Roman, podebljano i centrirano.

 

Svi paragrafi počinju uvlakom, nema razmaka (praznog retka) između dijelova paragrafa, niti između paragrafa i podnaslova.

 

Podnaslovi ni paragrafi ne obrojčavaju se, već se označavaju kroz pet različitih razina na sljedeći način:

 Metoda (razina 1, centrirano, podebljano)

Ciljevi i hipoteze (razina 2, lijevo poravnanje, podebljano, bez uvlake)

Sudionici (razina 2)

Učitelji (razina 3)

Učenici (razina 3, lijevo poravnanje, podebljano, koso, bez uvlake)

Mjerni instrumenti (razina 2)

Postupak (razina 2)

Rezultati (razina 1)

Učiteljeva procjena djetetova ponašanja (razina 2)

Odnos prema vršnjacima (razina 3)

Vršnjačko nasilje. (razina 4, lijevo poravnanje, podebljano, uvučeno, završava s točkom)

Nasilništvo.  (razina 5, lijevo poravnanje, podebljano, koso, uvučeno, završava s točkom)

Viktimizacija.  (razina 5)

     Prosocijalno ponašanje. (razina 4)

Učenička samoprocjena (razina 2)

 

 

Statistički podatci

Sve statističke kratice potrebno je pisati u kurzivu, npr. p, r, osim ako se radi o grčkim simbolima koji se ne pišu u kurzivu, npr. α. Potrebno je staviti razmak između i nakon znakova kao što su = ili >, npr. p < ,005. Ako se u zagradi navodi više različitih statističkih podataka, potrebno ih je odvojiti točkom sa zarezom. Kod radova na hrvatskom jeziku decimalne brojeve treba pisati sa zarezom, dok kod radova na engleskom jeziku decimalni se brojevi pišu s točkom. Sve decimalne zapise treba zaokružiti na dvije decimale, osim kada se navode indikatori pristajanja modela (npr. CFI, TLI i dr.), p nivo značajnosti (npr. p < ,001) i sl. gdje je i podatak o razlikama na trećoj decimali značajan.

 

Bilješke

Bilješke treba izbjegavati, a ako to nije moguće, treba ih u tekstu označiti arapskom brojkom i priložiti ih na dnu stranice gdje se spominju. Na kraju svake bilješke mora stajati točka.

 

 

Pisanje tablica i grafova (slika)

 

Sve grafičke priloge (slike) i tablice treba integrirati u tekst nakon što ih se spomene u tekstu. U tekstu na odgovarajućem mjestu navodi se naziv slike/grafa ili tablice i redni broj.

Svi grafički prilozi i tablice moraju biti u crno-bijeloj boji ili nijansama sive te u obliku u kojemu ih se može uređivati. Na kraju teksta, poslije referenci, na novoj stranici prilažu se slike/grafovi i tablice (prvo sve slike, zatim sve tablice na novu stranicu). Wordovu funkciju automatskog pridruživanja naslova tablicama i slikama ne upotrebljavati, već sve naslove i brojeve tablica i slika kao i upućivanje na tablice i slike treba izvesti ručno.

 

Svaka tablica i slikovni prikaz trebaju biti označeni rednim arapskim brojem i naslovom. Naslov tablice i slike stavlja se iznad (razina 2), a sam naziv u novi red (razina 3). Iza naslova ne stoji točka. Između naslova i tablice ili grafa/slike ne treba ostaviti prazan redak.

 

Sve kratice u tablicama i slikama trebaju biti objašnjene ispod njih (pod „Napomenom“) tako da ih se može čitati i razumjeti neovisno o tekstu u koji su umetnute.

Veličina je fonta u samoj tablici 11 te se koristi jednostruki prored. Od linija u tablici koriste se samo one koje su nužne za preglednost (vodoravne, dok se okomite ne koriste).

 

Primjeri:

 

Tablica 3 (lijevo poravnanje, podebljano, prored 1.5)

Prevalencija djece s kritičnim i suspektnim razvojnim kašnjenjem na temelju američkih i hrvatskih normi (lijevo poravnanje, koso, prored 1.5)

 

norme

36 mj. % (n)

42 mj. % (n)

48 mj. % (n)

Kritično razvojno kašnjenje

SAD

20,6 % (13)

13,4 % (9)

7,5 % (5)

HR

15,9 % (10)

17,9 % (12)

17,9 % (12)

Suspektno razvojno kašnjenje

SAD

20,6 % (13)

22,4 % (15)

34,3 % (23)

HR

20,6 % (13)

22,4 % (15)

38,8 % (26)

Napomena. n – broj djece u poduzorku

 

 

Slika 1

Dobni trend odstupanja za razvojno područje komunikacije

 

 

Detaljnije upute možete pogledati na poveznici:

https://owl.purdue.edu/owl/research_and_citation/apa_style/apa_formatting_and_style_guide/apa_tables_and_figures.html

 

 

Referiranje i bilježenje bibliografskih izvora

 

Časopis se koristi APA 7 sustavom referiranja i bilježenja bibliografskih izvora (Publication Manual of the American Psychological Association, 7th ed., 2019), a detaljne upute za oblikovanje referenci (izvora) u tekstu i za popis literature moguće je pronaći na poveznici https://apastyle.apa.org/

 

Kraće upute o citiranju i referiranju u sustavu APA mogu se pronaći i na:

 

APA 7th – The Citation Compass

APA Style (7th ed.) Quick Guide (Dalhousie University Libraries)

 

Radovi na engleskom jeziku trebaju u cijelosti poštivati upute za navođenje literature na engleskom jeziku. U radovima na hrvatskom jeziku sve kratice se prilagođavaju jeziku rada.

 

Navodi u tekstu

Izvori koji se navode u tekstu trebaju sadržavati prezime autora i godinu objavljivanja, npr. Romstein (2000) ili (Romstein, 2000) te, ako je relevantno, broj stranice nakon zareza (Romstein, 2000, str. 25). Pri višestrukom pozivanju na isti izvor treba izbjegavati upotrebu „ibid.“. Upućivanja na izvore treba primjenjivati tako da se može jasno prepoznati na koji se dio teksta odnose ili ih treba ponoviti.

 

Ako ima više od jednog navoda, treba ih odvojiti točkom sa zarezom (;) i poredati abecedno, npr. (Bakota, 1998; Velki i Romstein, 2007; Živković i sur., 2005). Djelo dvaju autora u tekstu naznačiti navođenjem prezimena obaju autora i godine, npr. (Velki i Romstein, 2000). Rad triju ili više autora naznačiti prezimenom samo prvoga autora s oznakom i sur., npr. (Živković i sur., 1995). Pri navođenju više radova istoga autora, autorovo se ime navodi samo jednom, a godine publikacija odvajaju se zarezom (Majdenić, 2000, 2010).

 

Citiranje iz sekundarnih izvora treba izbjegavati, tj. upotrebljavati samo onda kada se izvorno djelo više ne tiska ili nije dostupno. Ako se ne može izbjeći citiranje iz sekundarnog izvora, onda navod treba oblikovati tako da pruža podatke o izvornom djelu (prezime autora, godina, broj stranice), zatim riječi „prema“ te podatak o sekundarnom izvoru (prezime autora, godina i broj stranice), npr. (Borić, 1990, str. 33, prema Velki, 2006, str. 45) ili Borić (1999) u svom djelu opisuje… (prema Velki, 2006, str. 14).

 

 

 

Literatura

 

Na kraju teksta potrebno je dati potpunu bibliografiju upotrijebljene literature. Taj se dio teksta označava s Literatura (Times New Roman, veličina slova 12, podebljano, centrirano, razina 1) i započinje na novoj stranici.

 

U popisu literature (bibliografiji) treba navesti pune podatke o svim radovima koji se spominju u tekstu. Radovi se navode abecednim redom prema prezimenima autora i kronološkim redom (od starijih prema novijima) za radove istog autora. Ako se navodi više radova istog autora, koji imaju istu godinu izdanja, treba ih razlikovati slovima (a, b, c itd.) iza godine izdanja. Kod radova s više autora u popisu literature ne koristi se oblik „i suradnici“, nego se navode svi autori.

 

Ako se radi o člancima ili bibliografskim jedinicama koje imaju DOI, u popisu literature na kraju treba navesti i DOI broj za svaku od tih referenci. DOI broj može se provjeriti preko CrossRef servisa na adresi http://www.crossref.org/guestquery/. Za ostale mrežno dostupne radove potrebno je, nakon dostupnih osnovnih referenci (naslova, autora itd.), navesti mrežni izvor (http://....).

 

Pri navođenju svake bibliografske jedinice sve retke osim prvog retka treba uvući.

 

 

Primjeri navođenja izvora na kraju rada:

 

Knjige:

Autor, A. A. (godina). Naslov knjige: Podnaslov. Mjesto: Izdavač.

Autor, A. i Autor, B. (godina). Naslov knjige (2. izdanje). Mjesto, Mjesto: Izdavač.

Autor A. i Autor, B. (ur.) (godina). Naslov knjige. Mjesto: Izdavač.

 

Velki, T. i Romstein, K. (ur.) (2018). Priručnik za rad s učenicima s teškoćama u razvoju u srednjim školama. Osijek: Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.

Velki, T. (2018). Priručnik za rad s hiperaktivnom djecom u školi: za učitelje, roditelje i asistente u nastavi (2. prošireno izdanje). Jastrebarsko: Naklada Slap.

 

Poglavlja u knjigama i prilozi u zbornicima:

Autor, A. i Autor, B. (godina). Naslov priloga. U: C. Autor i D. Autor (ur.) Naslov knjige. (podatak o izdanju ako postoji, str. od–do). Mjesto: Izdavač.

 

Velki, T. (2019). Attitudes about inclusive education in High schools: differences in student, parent and teacher opinions. U: D. Matanović i A. Uemura (ur.), Proceedings from International Conference Education and training as basis for future employment (str. 65–79). Osijek, Croatia: Faculty of Education Josip Juraj Strossmayer University of Osijek.

 

Članci u časopisima:

Autor, A. (godina). Naslov članka. Naziv časopisa, volumen/godište(broj), od–do. DOI

 

Velki, T. i Romstein, K. (2018). User Risky Behavior and Security Awareness through Lifespan. International Journal of Electrical and Computer Engineering Systems, 9(2), 9–16. https://doi.org/10.32985/ijeces.9.2.2

 

Detaljnije o navođenju literature i citiranju prema APA 7 standardima vidjeti na sljedećoj poveznici:

https://owl.purdue.edu/owl/research_and_citation/apa_style/apa_formatting_and_style_guide/reference_list_articles_in_periodicals.html

 

 

Referenca za podatke u otvorenom pristupu:

 

Podatke pohranjene u otvoreni repozitorij treba citirati na isti način kao i objavljene reference. Na primjer:

 

O’Donohue, W. (2017). Content analysis of undergraduate psychology textbooks (ICPSR 21600; Version V1) [Data set]. ICPSR. https://doi.org/10.3886/ICPSR36966.v1

 

Ministry for the Environment. (2016). Vulnerable catchments (Version 17) [Data set]. https://data.mfe.govt.nz/layer/53523-vulnerable-catchments/

 

Ministry of Education. (2015). Transient students [Data set]. https://catalogue.data.govt.nz/dataset/transient-students

 

Internetski dokument ili stranica

 

Kada je riječ o internetskom dokumentu ili stranici, navodi se ime autora, godina, naziv dokumenta (koso), datum kada je stranica posjećena, i internet adresa stranice, npr.

 

Degelman, D. (2000). APA Style Essentials. Preuzeto 6. svibnja, 2007. s: http://www.vanguard.edu/psychology/apa.pdf

 

Neobjavljeni materijali

 

Neobjavljeni se materijali ne preporučuju referirati. Međutim, ako te reference moraju biti uključene, one bi trebale slijediti standardni stil referenci, zamjenom datuma objavljivanja s naznakom „Neobjavljeni materijal“. Citiranje reference „u tisku“ podrazumijeva da je rad prihvaćen za objavljivanje.

 

Prijevod referenci

 

Ukoliko se na recenziju predaje rad na engleskom jeziku i pri tome se citiraju reference na hrvatskom, potrebno je dati engleski prijevod citiranih naslova u uglatim zagradama:

 

Velki, T. i Duvnjak, I. (2017). Efekti socijalnoga konteksta na povezanost uporabe medija s nekim aspektima razvoja djece [Effects of Social Context on Correlation between Media Usage and Some Aspects of Children Development]. Psihologijske teme, 26(3), 481–508. https://doi.org/10.31820/pt.26.3.1

 

Etička pitanja i odgovornost autora

Autori su odgovorni za originalnost i autorstvo svojeg rukopisa i trebaju se ponašati u  skladu s etičkim načelima i pravilima znanstvenog poštenja za autore Europske udruge znanstvenih urednika (EASE) http://www.ease.org.uk/wpcontent/uploads/2015/12/EASE-Guidelines-2017-Croatian.pdf. Ako se koriste tuđim spoznajama ili vlastitim prethodno objavljenim saznanjima, trebaju ih primjereno navesti i citirati. Popis postupka istraživanja treba sadržavati sve informacije bitne za prosudbu etičnosti provedbe istraživanja. Uredništvo od autora može tražiti i potvrdu da je istraživanje odobrilo etičko povjerenstvo nadležne institucije. Autori su dužni pribaviti dopuštenje za tisak slika, dokumenata i ostalih materijala od odgovarajućih nositelja autorskih prava. Autori trebaju navesti organizacije, znanstvene projekte ili ustanove koje su dale potporu istraživanju, a koje se objavljuje u autorskom radu. U slučaju sumnje na neetično znanstveno postupanje (plagiranje, samoplagiranje, manipuliranje podatcima, redundantne rukopise promjena autorstva itd.), uredništvo će se časopisa ravnati smjernicama međunarodne udruge – "Committee on Publication Ethics" (COPE) čiji je sadržaj moguće vidjeti na: http://publicationethics.org/resources/flowcharts. Prilikom slanja rada autori svojim potpisom jamče da je poslani članak u skladu sa svim gore navedenim etičkim načelima te da ne postoji sukob interesa oko njegova objavljivanja.

 

 

 

Prikazi knjiga i izvješća sa skupova

Prikazi knjiga mogu biti duljine do 2 000 riječi, a izvješća sa skupova do 1 500 riječi. Iznimno, prema procjeni Uredništva, prihvatljivi su i nešto dulji prilozi. Svi prilozi trebaju biti u MS Word .doc ili .doc(x) formatu.

 

Kod prikaza knjiga na prvoj se stranici u prvom retku navodi ime i prezime autora prikazanog djela. U drugom se retku navodi naslov (i podnaslov) djela, a u trećem retku treba navesti sljedeće podatke: naziv izdavača, mjesto izdavanja, godinu izdavanja, broj stranica i ISBN broj. Autor prikaza potpisuje se na samom kraju prikaza.

 

U izvješću sa skupa potrebno je navesti na prvoj stranici u prvom retku naziv skupa, a u drugom retku mjesto i vrijeme održavanja skupa. Autor izvješća potpisuje se na samom kraju izvješća.

 

Kontakt

Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, 31000 Osijek, Cara Hadrijana 10

  • dummy031/321-700

  • dummy031/321-899

  • dummy zivotiskola@gmail.com

Izbor jezika